U subotu, 17. listopada 2026., na večernjoj svetoj misi u crkvi sv. Ante Padovanskog na Šubićevcu blagoslovljene su novopostavljene orgulje, a nakon mise održana je njihova kolaudacija. Na orguljama je svirao prof. Pavao Mašić, a pjevao je Zbor sestara milosrdnica iz Splita.
O orguljama
Novopostavljene orgulje crkve sv. Ante Padovanskog djelo su poznate njemačke orguljarske radionice Walcker iz Ludwigsburga. Ta je renomirana tvrtka izgradila mnoge velebne i važne orgulje, među kojima se svakako ističu orgulje Zagrebačke katedrale (1855.) i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog (1974.), a sada šubićevačke orgulje isprva su građene za Gospinu crkvu (Liebfrauenkirche) u njemačkom gradu Duderstadtu 1963. godine. Povodom nabave novijih, većih orgulja za tu crkvu, Walckerove bivaju poklonjene samostanu sestara franjevki u Šibeniku. S obzirom na početak radova u kapeli sestara franjevki, orgulje su morale biti izmještene iz kapele, a novi dom pronašle su upravo na Šubićevcu.
Za stručno postavljanje i temeljit popravak orgulja zaslužna je tvrtka Ličanin&Odak, specijalizirana tvrtka za gradnju i restauraciju orgulja i harmonija.
Tehnički podatci o orguljama
Ove orgulje pripadaju neobaroknom smjeru gradnje čije su karakteristike sjaj, bistrina i jasnoća u zvuku. Broje 11 registara, dva manuala opsega od C do g³ te pedal opsega od C do f¹, a raspolažu sljedećim, uobičajenim spojevima: II/I, I/P, II/P. Svirna i registarska traktura su mehaničke, a zračnice s kliznicama.
Dispozicija
| I. manual (C–g³) | II. manual (C–g³) | Pedal (C–f¹) |
| 1. Gedeckt 8′ 2. Prinzipal 4′ 3. Sesquialtera 2⅔’ + 1⅗’ 4. Mixtur 2–3 fach |
5. Gemshorn 8′ 6. Rohrflöte 4′ 7. Prinzipal 2′ 8. Quinte 1⅓’ |
9. Subbaß 16′ 10. Choralbaß 4′ 11. Trompete 8′ |
Program
- Pierre Du Mage: Plein Jeu
- François Couperin: Elevation. Tierce en taille
- J. S. Bach: Preludij i fuga u G-duru
- Ivan pl. Zajc: Ave maris stella (solo: s. Antonija Delonga)
- Giovanni Morandi: Uvod, tema s varijacijama i finale u F-duru; Adagio u D-duru
- Felix Mendelssohn-Bartholdy: Sonata u D-duru, op. 65 br. 5
- Cithara octochorda, obr. Anđelko Klobučar: Zdravo Djevo čista, izvor milosti
Video
O izvođačima
PAVAO MAŠIĆ, dobitnik nagrade Grand Prix Bach i nagrade publike na Bachovom natjecanju orguljaša u Lausanni, razvija uspješnu karijeru koncertnog orguljaša i čembalista. Kao glavni orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu nastavlja bogatu tradiciju sviranja orgulja koja se u toj povijesnoj crkvi kontinuirano bilježi još od 1359. g. Usporedno djeluje u zvanju redovitog profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje razvija široku pedagošku djelatnost. Koncertira diljem Europe, Rusije i Izraela, a kvaliteta njegova umjetničkog djelovanja prepoznata je s više od 25 važnih inozemnih i domaćih nagrada. Laureat je međunarodnih natjecanja orguljaša u Lausanni, Zaragozi i Puli, te jedini hrvatski kandidat koji je sudjelovao na čuvenom svjetskom natjecanju orguljaša u St. Albansu (UK) u više od 60 godina njegova postojanja. Iza njega su mnoge značajne izvedbe: Šest partita, Goldberg-varijacije i Umijeće fuge J. S. Bacha, ciklusi Uzašašće i Rođenje Gospodinovo O. Messiaena, integralne izvedbe orguljskih opusa J. S. Bacha, C. Francka i D. Buxtehudea (u suradnji s Antom Knešaurekom), koncerti za orgulje i orkestar Francisa Poulenca, Ante Knešaureka, Stjepana Šuleka i Silvija Foretića, kao i intenzivan rad na pripremi i tisku sabranih djela za orgulje Anđelka Klobučara i Franje Dugana, glavnih orguljaša zagrebačke katedrale u 20. stoljeću. Snima za Hrvatsku radioteleviziju i Croatiu Records; raznolika diskografija uključuje šest solističkih albuma ovjenčanih s ukupno 12 Porina, od čega su čak dva albuma: 1685. Bach, Handel, Scarlatti (2011.) i Bach: Umijeće fuge (2017.) proglašeni najboljim klasičnim albumima godine.
ZBOR SESTARA MILOSRDNICA Provincije Navještenja Gospodinova – SPLIT djeluje skoro pedeset godina kao izuzetno sabran glazbeni ansambl pod ravnanjem maestre sestre M. Mirte Škopljanac-Mačina.
„Riječ je, naime, o glazbenom tijelu neobičnom po svom sastavu, promjenljivom po broju članica, ali krajnje pouzdanom kod svakoga svojeg javnog izlaganja. Njihovi izlasci pred javnost plijene pozornost dubokom izražajnošću i sadržajnošću. Odbljesci njihovih umjetničkih nastojanja nisu sami sebi svrha nego služe uzdizanju sveopće pobožnosti. To je i razumljivo jer su cijeli svoj život posvetile služenju Bogu, Crkvi i bližnjemu, te njihovo muziciranje nalazi smisao i opravdanje u glazbenom oblikovanju bogoslužja.” Tako o Zboru prof. dr. Miljenko Grgić, poznati splitski muzikolog.
Svojim neumornim radom Zbor oživljava svetu glazbu (musica sacra) iz gregorijanskog i polifonog repertoara, kao i sve one glazbene oblike koji daju sjaj i svečanost liturgijskim slavljima. Na njegovu su programu djela od gregorijanskih napjeva, preko renesansnih polifonih majstora, do skladatelja našega doba. Poseban su mu izbor djela hrvatske glazbene baštine koja ide ukorak s europskom, kao i ona suvremenih hrvatskih skladatelja. Izbor programa uvijek je „znalački sastavljen i duboko promišljen. Bogati odabir gregorijanskih napjeva u zajedništvu s polifonim ili homofonim djelima priznatih majstora čini redovito harmoničnu cjelinu.”
Takva usmjerenost Zbora proističe iz osobnog umjetničkog stava umješne pedagoginje i ravnateljice Zbora maestre sestre M. Mirte, koja svoje plodno iskustvo i znanje danomice aktualizira „u cilju uzdizanja sveopće pobožnosti, kao i sjaja glazbeno liturgijskih službi rimskog obreda, a time i ugleda redovničke zajednice kojoj pripada” (M. Grgić).
Kroz sve vrijeme svog djelovanja Zbor u svojoj matičnoj provinciji glazbeno oblikuje liturgijske i sve prigodne svečanosti, te je njegova uloga u duhovnom i zajedničkom životu zajednice neizmjerljiva.
Godine 2002., o 70. obljetnici osnutka Provincije, snimio je dva svoja nosača zvuka: „Blagovijest” i „A, di je moj Split” te druga dva: „Večernja u Devetnici Božiću s franjevačkim bogoslovima Presvetog otkupitelja” 2008. i „Anđela glas” 2022. godine o 175-oj obljetnici dolaska sestara milosrdnica iz Austrije (Zams, Innsbruck) u Hrvatsku (Zagreb).
